Zrinka Denić

Mirta Ambruš Maršić

Damir Belavić

Stanka Svetličić

Zrinka Šimunović

Tanja Debelec

Sunčana Mumelaš

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET

Natalia Dujić

Vida Bilogrević Gatolin

Jadranka Bizjak Igrec

Sanja Barić

Ivana Duvnjak

doc. dr. sc. Blaženka Bačlija Sušić

Ivana Fundurulić

Martina Hein

Adriana Ivandić

Ritam je prisutan u svim segmentima prirode – od kretanja čestica unutar atoma pa sve do kretanja nebeskih tijela. Ritam govora ili kretanja često ima veću važnost za razumijevanje od samog sadržaja. Učenici će u ovom scenariju poučavanja istražiti stilski obilježen i stilski neobilježen redoslijed riječi u tekstovima popularne glazbe pjevački interpretirati pjesmu u različitim ritmovima  recitirat će broj π uz pridružen ritmički pokret  izraditi stetoskop te napisati pjesmu u rimi o atomima i izotopima. 

Gotov materijal

Ritam uberi, misli saberi

Željko Krstanac

Karlo Horvatin

Ana Kodžoman

nasl. doc. dr. sc. Žaklin Lukša

mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac

doc. dr. sc. Katarina Pavičić Dokoza

Priručnik za nastavnike uz modul: BIOLOGIJA 1 - Modul 3 - Stanična biologija

BIOLOGIJA 1 - Modul 3 - Priručnik za nastavnike - EPUB

biologija-1-modul

Ana Parać Burčul, prof. rehab

Ovaj modul posvećen je gljivama i lišajevima. Njihovu građu i položaj u biosferi upoznat ćete pomoću različitih multimedijalnih i interaktivnih elemenata. Virtualni pokus u kojem ćete promatrati razmnožavanje kvasca u različitim uvjetima omogućit će vam razvijanje vještina promatranja  analize rezultata i donošenja zaključaka.

BIOLOGIJA 2 - Modul 4 - Gljive i lišajevi

biologija-2-modul

Leopoldina Vitković

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET

TEMA: Živa bića rastu, razvijaju se i razmnožavaju

TEMATSKA JEDINICA: Razmnožavaju li se sva živa bića jednako (Razmnožavanje u kralježnjaka) (blok sat)
CILJEVI SATA: Spoznati na koji način se razmnožavaju kralježnjaci. 
KLJUČNI POJMOVI: unutarnja i vanjska oplodnja, briga za potomstvom, preobrazba

Učenici će znati: 

1. Koja je razlika između vanjske i unutarnje oplodnje? (R1)
2. Navedi skupine kralježnjaka koji imaju vanjsku oplodnju? (R1)
3. Navedi skupine kralježnjaka koji imaju unutarnju oplodnju? (R1)
4. Zašto se javlja unutarnja oplodnja? (R2)
5. Navedi skupine kralježnjaka koje se brinu za potomke? (R1)
6. Navedi neke načine kojima se životinje međusobno udvaraju. (R1)
7. Opiši razmnožavanje tobolčara. (R2)
8. Navedi osobine čudnovatog kljunaša koje su karakteristične za ptice, a koje za sisavce. (R2)
9. Objasni zašto ribe stvaraju veliki broj potomaka. (R2)
10. Opiši razvoj žabe i njezinu preobrazbu. (R3)
11. Usporedi jaja vodozemaca s jajetom gmazova. (R2)
12. Koja je razlika između potrkušaca i čučavaca? (R1)

Nastavnička priprema

Razmnožavanje u kralježnjaka

razmnozavanje

Goran Gotlibović

Ivan Kardum

Karolina Dvojković

Bosiljko Đerek

Marina Furkes

Snježana Babić

DOS 3 obuhvaća sljedeće nastavne predmete: biologija, kemija, fizika, matematika, hrvatski jezik, povijest 

Popis IVL-ova koje DOS sadrži: 
 •	temu „Sportske brige“ koja sadrži sljedeće interaktivne videolekcije:
o	2.1.1. Potpora i kretanje čovjeka
o	2.1.2. Sportovi s loptom
o	2.1.3. Sportovi s kuglama
o	2.1.4. Predviđanje rezultata
o	2.1.5. Sport i disanje
o	2.1.6. Optjecajni sustav
o	2.1.7. Brže, bolje, jače - osjetila
•	temu „Voda“ koja sadrži sljedeće interaktivne videolekcije:
o	2.2.1. Svojstva fluida
o	2.2.2. Sastav otopina i tjelesnih tekućina
o	2.2.3. Voda i biljke
o	2.2.4. Regulacija vode u životinja i čovjeka
o	2.2.5. Kako je govorio Arhimed
o	2.2.6. Stabilnost i kretanje plovila
o	2.2.7. Hidrodinamika vodovodne mreže 
•	temu „Toplina“ koja sadrži sljedeće interaktivne videolekcije:
o	2.3.1. Pretvorbe energije
o	2.3.2. Toplinski kapacitet
o	2.3.3. Toplina i organizmi
o	2.3.4. Razvoj i primjena temperaturnih ljestvica
o	2.3.5. Utjecaj topline na metale
o	2.3.6. Toplinsko širenje i arhitektura
o	2.3.7. Energijske potrebe čovjeka
•	temu „Krug života“ koja sadrži sljedeće interaktivne videolekcije:
o	2.4.1. Drvo života
o	2.4.2. Od papratnjača do fosilnih goriva
o	2.4.3. Životni ciklus
o	2.4.4. Kemijski glasnici
o	2.4.5. Biološki sat
o	2.4.6. Stres i starenje
o	2.4.7. Od izvora do uporabe
o	2.4.8. Zatvaranje kruga
•	temu „Konstruiranje svijeta“ koja sadrži sljedeće interaktivne videolekcije:
o	2.5.1. Arhitekt
o	2.5.2. Transformacija
o	2.5.3. Nacrt
o	2.5.4. Detalji
o	2.5.5. Etape
o	2.5.6. Model
o	2.5.7. Temelji
o	2.5.8. Rekonstrukcija

Interdisciplinarni DOS za 2. razred opće gimnazije

interdisciplinarni-d

Ana Parać Burčul, prof. rehab.

Priručnik za nastavnike uz modul: BIOLOGIJA 2 - Modul 6 - Carstvo životinja

BIOLOGIJA 2 - Modul 6 - Priručnik za nastavnike - PDF

NEKA KVASCI NAPUŠU BALON

Zadatak

 Napunite bocu s oko jedan centimetar tople vode.
(Kada je hladno ili suho kvasci miruju)

Dodati kvasac, nježno protresite bocu

Dodajte šećer i opet nježno protresite bocu


Kao i ljudi, kvasac treba energiju (hranu). Kako bi bio aktivan, dat ćemo mu  šećer. Sada kvasac je "jede!"

 Napušite balon nekoliko puta kako bi razvukli stjenke gume, ispušite ga i stavite ga na grlo boce.

Bocu stavite na toplo mjesto ( oko 20 minuta)


Kada kvasac koristi šećer za svoj metabolizam,  oslobađa se plin ugljikov dioksid. Plin ispunjava bocu, a zatim puni balon. Svi znamo da u kruhu postoje "rupice", ali kako su one nastale? Kvasac se koristi za dizanje tijesta. Kada je kruh napravljen, kvasac širi brašno. Svaki kvasca čini sitne mjehuriće plina (rupice) u našem kruhu. kada se kruh peče u pećnici, kvasac umire i ostavlja sve one mjehuriće (rupice) u kruhu.

NEKA KVASCI NAPUŠU BALON 

neka-kvasci-napusu-b

Šećer u krvi

Nakon što smo pojeli hranu  ona se razgradila na jednostavne šećere. Šećer i ostale hranjive tvari odlaze u krvotok i krv ih raznosi do svih stanica. No međutim  šećer ne može ući sam u stanicu nego ga mora „unijeti“ hormon inzulin.

Kod nekih ljudi gušterča ne proizvodi dovoljno inzulina pa im se šećer zadržava u krvi. Kažemo da oni imaju povišenu razinu šećera u krvi ili šećernu bolest. U takvim slučajevima inzulin se unosi injekcijama u organizam.

Normalna razina šećera u krvi iznosi oko 5 5 mmol/l krvi.




U tablici su prikazane vrijednosti šećera u krvi kod osobe koja je oboljela od šećerne bolesti. Prouči tablicu i odgovori na pitanja.




Vrijeme (h)




	

Razina šećera u krvi (mmol/l)







06:00

	




1 1







12:00

	




5 5







18:00

	




10 2







Kolika je razina šećera u krvi u 6:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti?
Kolika je razina šećera u krvi u 12:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti
Kolika je razina šećera u krvi u 18:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti?




Šećer u krvi

secer-u-krvi

Luka Đukić

Martina Vidović

Ana Parać Burčul

dr. sc. Damir Sirovina, v. pred.

Biologija 4 - Modul 1 - Molekularna osnova života

biologija-4-modul

Profil Klett

Povezivanjem gradiva kroz jedinice DOS-a  korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije  tijekom dvadeset i jednog školskog sata  upoznat ćete se s građom i ulogom najvažnijih organskih i anorganskih molekula  važnosti uravnotežene prehrane  nastankom i razvojem života na Zemlji te građom i obilježjima virusa i virusnih bolesti.

BIOLOGIJA 1 - Modul 2 - Kemijska osnova živih bića

Biologija